Lifestyle

Svi bi u Austriju i Nemačku: Šta radnici iz Srbije misle o radu u inostranstvu?

Broj građana Srbije koji žele da odu da rade u inostranstvo u poslednjih pet godina smanjio se na pola, dok 11 odsto onih koji to žele, biraju Austriju, Nemačku, Švajcarsku i SAD, pokazalo je najnovije istraživanje Infostuda. Analiza je otkrila i glavne razloge zbog kojih naši radnici žele da idu u inostranstvo, kao i koje poslove tamo žele da rade.

Infostud je u saradnji sa globalnim udruženjem portala za zapošljavanje “Netvork” i Stepstone Group sproveo veliko online istraživanje “Dikoding Global Talent 2024” od oktobra do decembra 2023. godine.  U istraživanju je učestvovalo više od 150.000 ispitanika iz  188 zemalja širom sveta, a njegov fokus je bio na razumevanju stavova radnika o pitanjima kao što su spremnost za preseljenje u inostranstvo zbog posla, preferencije u vezi sa odabirom zemalja za rad, kao i očekivanja od potencijalnih poslodavaca u novim radnim sredinama.Iz Srbije je učestvovalo 3.439 ispitanika, među kojima je više od 50% zaposleno za stalno, 20% je nezaposleno, dok 17% čine studenti.

Analiza podataka celokupnog istraživanja ukazuje na to da je London i dalje najprivlačniji grad za preseljenje, što se delom može pripisati engleskom jeziku i izuzetnoj globalnoj poslovnoj mreži koju nudi. Na drugom mestu se nalazi Amsterdam, a zatim sledi Dubai. Osim toga, uočeno je da svaki četvrti ispitanik aktivno razmatra mogućnosti zapošljavanja u inostranstvu.

Srbiju biraju Slovenaci i Bosanci

Podaci o spremnosti ispitanika da se presele u inostranstvo zbog posla dosta su se promenili tokom godina. Dok je 2018. zabeležena ukupna spremnost na odlazak iz zemlje i preseljene u drugu državu od čak 78%, u 2020. godini ta brojka opada na 66%. Međutim, prema najnovijim podacima iz 2023, zadržao se i dalje visok nivo spremnosti od 63%.

U globalu, Srbija se ove godine rangira na 106. mestu po atraktivnosti zemalja, dok se Beograd kao glavni grad nalazi na 101. mestu. Zanimljivo je i to, da najveći broj ljudi, koji bi razmatrali doseljenje u Srbiju radi posla, dolazi iz regiona, posebno iz zemalja kao što su Slovenija i Bosna i Hercegovina.

Kada je reč o globalnim podacima, ispitanici ističu nekoliko ključnih razloga za razmatranje preseljenja i rada u inostranstvu. Na prvom mestu su dobre poslovne mogućnosti, dok se na drugom mestu nalazi kvalitet života. Zatim slede bolja zarada, porezi i troškovi života, bezbednost, stabilnost i sigurnost, kao i kultura dobrodošlice i inkluzivnost. Naročito je interesantno da oni koji su izabrali Srbiju kao potencijalnu destinaciju za rad, pre svega navode kulturu dobrodošlice i inkluzivnost, okruženje pogodno za porodicu i kvalitet života.

Što se tiče spremnosti za rad u inostranstvu, trendovi pokazuju da ona među radnicima u Srbiji opadala tokom proteklih godina. Naime, u 2018. godini 20% ispitanika izrazilo je spremnost da radi u inostranstvu, dok je ta brojka pala na 15% u 2020. godini. Dalje, u 2023., zabeležen je još veći pad, pa je samo 11% ispitanika navelo da je rešeno da radi van zemlje.

Za Srbe najatraktivnije zemlje zapadne Evrope

Analiza istraživanja jasno pokazuje da ispitanike iz Srbije najviše zanima da rade u inostranstvu u nekoliko oblasti, uključujući zelene poslove i održivost, digitalizaciju, nauku o podacima i veštačku inteligenciju, zanatske poslove, ručne i fizičke poslove, kao i inženjering i tehničke profesije. Naši ljud, bez dileme, posebno žele da rade u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj i Sjedinjenim američkim državama (SAD). Takođe, što se tiče zemalja iz regiona, Slovenija se izdvaja kao popularna destinacija za potencijalno zapošljavanje među radnicima iz Srbije.

Kada se radi o očekivanjima kandidata od poslodavaca u inostranstvu, postoji nekoliko ključnih aspekata koje traže. To je prvenstveno smeštaj, podrška oko papirologije, vize i pravnih pitanja, kao i organizovanje obuke za jezik i finansijske savete. Što se tiče planiranja trajanja boravka, ispitanici iz Srbije imaju različite preferencije. Na primer, 36% njih planira dugoročni boravak, dok je 28% neodlučno. Takođe, postoje oni koji preferiraju srednjeročni (17%), kratkoročni (11%), ili privremeni boravak (8%).

Razlozi za napuštanje Srbije su raznovrsni, ali većina ispitanika (83%) ističe finansijske i ekonomske faktore kao primarni motiv. Takođe, 70% navodi bolji kvalitet života kao ključni osnov. Ponuda konkretnog posla opredeljuje 55% ispitanika, dok je 53% naglasilo bolji društveni sistem i zdravstveno osiguranje. Pored toga, 40% anketiranih vidi bolje karijerne mogućnosti kao razlog za napuštanje zemlje.

Sa druge strane, razlozi za ostajanje u Srbiji su nemogućnost odlaska članova porodice ili partnera, emotivna vezanost za domovinu i nedostatak poznavanja stranih jezika.

Izvor:nin.rs

Shares:

Related Posts

Lifestyle

Usamljenost štetna po fizičko i mentalno zdravlje: Na udaru sve veći broj mladih i starija populacija

Tribina „Na kafi sa psihologom“: Pandemija usamljenosti među mladima Sve veći broj mladih suočava se sa osećajem izolovanosti i usamljenosti. To može biti štetno po fizičko i mentalno zdravlje. Na tribini „Na kafi sa psihologom“, održanoj na temu „Pandemija usamljenosti: Da li nas samoća ubija?“, rečeno je da je usamljenost globalna pretnja po zdravlje, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. Istraživanja pokazuju da su mladi, posebno mladi muškarci, najviše pogođeni usamljenošću. Oni su pogođeni više nego stariji od 75 godina. Psihoterapeutkinja Anja Simonović izjavila je da je usamljenost bliska tema za sve, čak i iskustveno. Ona je naglasila da komunikacija na društvenim mrežama ne znači da se mladi ne osećaju usamljeno. Simonović je dodala da usamljenost ima ozbiljne posledice na fizičko i psihičko zdravlje. Na primer, može dovesti do depresije i anksioznosti. Takođe, istakla je važnost stručne intervencije i uloge medija u destigmatizaciji. Psihoanalitičar Aleksandar Dimitrijević razlikovao je samoću i usamljenost. On je rekao da ljudi mogu uživati u samoći, dok je usamljenost povezana sa tugom. Usamljenost može voditi depresiji, agresivnosti i socijalnoj anksioznosti. Dimitrijević je naglasio važnost direktnog kontakta u komunikaciji. To je ono što nedostaje u virtuelnom svetu. On je ukazao na važnost grupne i individualne psihoterapije, kao i na neophodnost rada u zajednici za očuvanje osećaja pripadnosti. Tribine „Na kafi sa psihologom“ organizuje Hemofarm fondacija, u partnerstvu sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Beogradu i Art komunom Dorćol Platz. Ove tribine su deo kampanje za borbu protiv depresije i stigme – „Nesalomivi“. Izvor:bizlife.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *