Lifestyle

ŠTA MLADI NIKAKO NE BI ŽELELI DA RADE: Jedna profesija se posebno izdvaja – Evo čime se ne bi bavili ‘ni za živu glavu’

Mlađi i stariji sugrađani imaju različite poglede na radne uslove: Mladi smatraju neka zanimanja najgorima

Na TikTok kanalu Infostuda sprovedena je anketa među mladim sugrađanima koja je otkrila šta oni smatraju najgorim poslovima u današnjem društvu. Rezultati ankete prikazali su zanimljive stavove mladih o radnim uslovima i razlici između njihovih očekivanja i stvarnosti.

Prema mišljenju učesnika ankete, neki od najgorih poslova uključuju rad u trećoj smeni na trafici, što je jedan od najčešće spominjanih poslova koji mladima izgleda posebno iscrpljujuće. Pored toga, konobarisanje je takođe označeno kao jedan od manje privlačnih poslova, uz čistače podova koji se nalaze na listi najnepoželjnijih zanimanja.

Interesantno je da su se na listi najgorih poslova našli i prosvetni radnici, što jedan od učesnika ankete objašnjava niskim platama koje ne odgovaraju težini posla.

Ova anketa oslikava razliku u percepciji rada između starijih i mladih generacija. Dok stariji često smatraju da mladi nisu dovoljno posvećeni i radni, mladi s druge strane traže bolje balansiranje između posla i slobodnog vremena i traže poslove koji im pružaju više zadovoljstva i adekvatne uslove.

Različite perspektive na radne uslove i očekivanja pokazuju da je razumevanje potreba i želja svih generacija ključ za pronalaženje zadovoljstva u poslu i radnoj sredini.

Izvor: kurir.rs

Shares:

Related Posts

Lifestyle

Studenti traže pomoć psihologa zbog anksioznosti i depresije

Porast broja poseta Tegobe i simptomi iz depresivnog i anksioznog spektra najčešći su razlog obraćanja stručnjacima u Zavodu za zdravstvenu zaštitu studenata Beograd. Preko 6.000 poseta godišnje i trend povećanja ukazuju na potrebu studentske populacije za stručnom pomoći i podrškom u oblasti mentalnog zdravlja, kaže Miroslava Vuković, specijalista medicinske psihologije. Uzroci anksioznosti i depresije Anksiozne i depresivne reakcije su često pratilac psihičkog sazrevanja u adolescenciji. Iako su ove reakcije često prolazne, mogu biti izazovne za mladu osobu. Problemi u porodici, nesigurnost i poteškoće u samorealizaciji veoma utiču na samopouzdanje i stvaranje slike o sebi, što može dovesti do anksioznih i depresivnih simptoma. Uticaj alkohola, psihoaktivnih supstanci i interneta Nažalost, malo je mladih koji nisu konzumirali alkohol i psihoaktivne supstance pre početka studija. Zloupotreba ovih supstanci često počinje kao pokušaj uklapanja u vršnjačku grupu. Zavist od interneta i preterano korišćenje društvenih mreža takođe negativno utiče na akademski uspeh i druge sfere života. Različiti problemi i pristupi lečenju Studenti se obraćaju sa različitim problemima i poremećajima. Nakon dijagnoze, pravi se plan lečenja. U slučaju potrebe za kompletnijom dijagnostikom ili terapijom, studenti se upućuju u medicinske ustanove višeg nivoa zdravstvene zaštite. Periodi povećanog stresa Broj studenata koji traže pomoć povećava se u periodu ispitnih rokova, naročito septembarskog i oktobarskog. Stresne situacije mogu dovesti do psihofizičke iscrpljenosti i anksioznosti. Neadekvatna organizacija vremena i učenja takođe doprinosi stresu. Rodne razlike i učestalost problema Devojke se češće obraćaju za pomoć, ali primetan je porast broja mladića koji traže pomoć, što ukazuje na prevazilaženje stereotipa u vezi sa rodnim ulogama. Studenti najčešće traže pomoć zbog problema u odnosima sa roditeljima, emotivnih problema i problema u studiranju. Dan zdravlja studenata Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Beograd je 17. oktobra obeležio Dan zdravlja studenata Univerziteta u Beogradu. Zainteresovanost studenata za skrining potvrdila je veću otvorenost za probleme mentalnog zdravlja. Većina studenata iskazala je prisustvo blagih do umerenih simptoma anksioznosti i depresivnosti. Izvor:politika.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *