Lifestyle

Digitalna pismenost: Ključ za uspeh u savremenom društvu

– U današnjem društvu, korišćenje mobilnih telefona postalo je svakodnevna navika za gotovo sve uzraste. Bilo da se koristi za slanje poruka, pretragu interneta, društvene mreže ili posao, telefoni su postali neizostavan alat. Ipak, iako svi koriste telefone, nije svaki korisnik digitalno pismen.

Šta je digitalna pismenost?

Digitalna pismenost je sposobnost razumevanja, korišćenja i upravljanja digitalnim tehnologijama, informacijama i resursima na odgovoran i efikasan način. Ivana Ćirković, konsultantkinja za digitalni marketing i autorka priručnika “Digitalna pismenost za decu i roditelje”, kaže da to podrazumeva ne samo osnovno poznavanje rada na računarima, internetu i mobilnim uređajima, već i kritičko razmišljanje, razumevanje privatnosti i sigurnosti, kao i sposobnost procene verodostojnosti informacija na internetu. “Digitalno pismena osoba zna kako da koristi tehnologiju za komunikaciju, rešavanje problema, učenje i produktivnost, a istovremeno razume i rizike poput dezinformacija ili cyber napada”, rekla je Ćirković.

Važnost digitalne pismenosti

Digitalna pismenost omogućava bolje funkcionisanje u svakodnevnom životu i na poslu. “U svakodnevnom životu, ogleda se u sposobnosti da koristimo aplikacije za plaćanje računa, organizujemo vreme putem digitalnih kalendara ili ostanemo informisani putem društvenih mreža i ostalih online kanala informisanja”, navela je Ćirković. Na radnom mestu, digitalna pismenost je ključna za efikasnost i konkurentnost. “Bez nje, teško je pratiti savremene tehnologije, automatizovane procese i trendove u industriji. Takođe, digitalna pismenost poboljšava sposobnost prilagođavanja promenama, što je ključno u svetu koji se brzo digitalizuje”, objasnila je ona.

Problemi nedostatka digitalne pismenosti u Srbiji

Nedostatak digitalne pismenosti u Srbiji utiče na ljude u mnogim svakodnevnim situacijama, od onih najjednostavnijih pa do ključnih životnih. Ćirković navodi da mnogi ljudi ne znaju kako da plate račune putem mobilnih aplikacija, pa i dalje stoje u redovima u pošti ili banci što im troši vreme i energiju, iako postoji jednostavniji način. U poslovnom svetu, posledice su još veće – neko ko ne zna osnove, poput slanja i primanja mailova, upotrebe digitalnih alata i osnovnih programa, često gubi priliku da nađe bolji posao. Takođe, dezinformacije su veliki problem. Ljudi koji ne znaju kako da provere tačnost vesti na internetu često poveruju u lažne i obmanjujuće informacije, što može da utiče na njihove odluke, od glasanja na izborima do donošenja važnih životnih odluka. U ruralnim sredinama, gde je pristup internetu slabiji, jaz je još veći.

Rešenja i preporuke

Rešenje ovog problema jeste više kontinuirane edukacije i praktičnih obuka. “Platforme poput Google Digitalne Garaže ili lokalni programi mogu da pomognu, ali ključ je u tome da se ljudima pokaže koliko im digitalne veštine olakšavaju svakodnevni život. Kada shvate benefite, brže se uključuju u digitalni svet”, zaključila je Ćirković.

Najbolje aplikacije i platforme za unapređenje digitalne pismenosti

Pored priručnika za decu i roditelje, Ćirković navodi i najbolje platforme i aplikacije koje mogu da pomognu drugima da unaprede svoju digitalnu pismenost:

  • Khan Academy: Nudi raznovrsne kurseve o tehnologiji i digitalnoj pismenosti, prilagođene različitim nivoima znanja.
  • Coursera: Platforma koja nudi kurseve renomiranih univerziteta o osnovama digitalne pismenosti, cyber bezbednosti i radu sa podacima.
  • Google Digitalna Garaža: Besplatan alat koji nudi kurseve o osnovama digitalnog marketinga, pretraživanju interneta i razumevanju tehnologije.
Shares:

Related Posts

Lifestyle

Usamljenost štetna po fizičko i mentalno zdravlje: Na udaru sve veći broj mladih i starija populacija

Tribina „Na kafi sa psihologom“: Pandemija usamljenosti među mladima Sve veći broj mladih suočava se sa osećajem izolovanosti i usamljenosti. To može biti štetno po fizičko i mentalno zdravlje. Na tribini „Na kafi sa psihologom“, održanoj na temu „Pandemija usamljenosti: Da li nas samoća ubija?“, rečeno je da je usamljenost globalna pretnja po zdravlje, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. Istraživanja pokazuju da su mladi, posebno mladi muškarci, najviše pogođeni usamljenošću. Oni su pogođeni više nego stariji od 75 godina. Psihoterapeutkinja Anja Simonović izjavila je da je usamljenost bliska tema za sve, čak i iskustveno. Ona je naglasila da komunikacija na društvenim mrežama ne znači da se mladi ne osećaju usamljeno. Simonović je dodala da usamljenost ima ozbiljne posledice na fizičko i psihičko zdravlje. Na primer, može dovesti do depresije i anksioznosti. Takođe, istakla je važnost stručne intervencije i uloge medija u destigmatizaciji. Psihoanalitičar Aleksandar Dimitrijević razlikovao je samoću i usamljenost. On je rekao da ljudi mogu uživati u samoći, dok je usamljenost povezana sa tugom. Usamljenost može voditi depresiji, agresivnosti i socijalnoj anksioznosti. Dimitrijević je naglasio važnost direktnog kontakta u komunikaciji. To je ono što nedostaje u virtuelnom svetu. On je ukazao na važnost grupne i individualne psihoterapije, kao i na neophodnost rada u zajednici za očuvanje osećaja pripadnosti. Tribine „Na kafi sa psihologom“ organizuje Hemofarm fondacija, u partnerstvu sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Beogradu i Art komunom Dorćol Platz. Ove tribine su deo kampanje za borbu protiv depresije i stigme – „Nesalomivi“. Izvor:bizlife.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *