Lifestyle

Izazovi studiranja u Beogradu: Nevena iskreno o troškovima života studenta iz unutrašnjosti

Studenti iz unutrašnjosti suočavaju se s brojnim finansijskim izazovima kada dođu na studije u Beograd. Nevena Adamović iz Kikinde, koja studira sociologiju na Filozofskom fakultetu, otvoreno je podelila svoje iskustvo o tome kako izgleda svakodnevni život i troškovi studiranja u glavnom gradu.

Prema njenim rečima, troškovi za stanovanje i školu značajno opterećuju njen budžet. „Kirija mi iznosi oko 150 evra mesečno, dok računi dodaju još 50 evra. Školarina je 12.000 dinara mesečno, što je oko 300 evra,“ kaže Nevena. Takođe, dodaje da su prošle godine troškovi za hranu iznosili između 20.000 i 25.000 dinara mesečno, dok izlazak i kafići čine dodatnih 5.000 do 6.000 dinara.

Živela je i u studentskom domu, gde su troškovi za stanovanje bili niži, ali je i dalje imala značajne troškove za hranu i druge potrebe. „Kada se sve sabere, troškovi su ogromni,“ priznaje ona, naglašavajući da školarina predstavlja najveći teret jer bi taj novac mogla koristiti za lične potrebe.

Nevena takođe ističe da često mora da se ustručava kada su u pitanju nova odeća, obuća, školski pribor i izlasci. „Desi mi se da želim da izađem sa prijateljima, ali nemam dovoljno novca, pa su izlasci svedeni na jednom do dva puta mesečno,“ objašnjava ona.

Troškovi studiranja u Beogradu za studente iz drugih gradova često su znatno veći od prosečnih plata roditelja, a za porodice koje imaju više studenata, teret je još veći. Ova iskrena ispovest Nevene osvetljava realnost s kojom se mnogi studenti i njihove porodice suočavaju.

 

Izvor: blic.rs

Shares:

Related Posts

Lifestyle

Usamljenost štetna po fizičko i mentalno zdravlje: Na udaru sve veći broj mladih i starija populacija

Tribina „Na kafi sa psihologom“: Pandemija usamljenosti među mladima Sve veći broj mladih suočava se sa osećajem izolovanosti i usamljenosti. To može biti štetno po fizičko i mentalno zdravlje. Na tribini „Na kafi sa psihologom“, održanoj na temu „Pandemija usamljenosti: Da li nas samoća ubija?“, rečeno je da je usamljenost globalna pretnja po zdravlje, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. Istraživanja pokazuju da su mladi, posebno mladi muškarci, najviše pogođeni usamljenošću. Oni su pogođeni više nego stariji od 75 godina. Psihoterapeutkinja Anja Simonović izjavila je da je usamljenost bliska tema za sve, čak i iskustveno. Ona je naglasila da komunikacija na društvenim mrežama ne znači da se mladi ne osećaju usamljeno. Simonović je dodala da usamljenost ima ozbiljne posledice na fizičko i psihičko zdravlje. Na primer, može dovesti do depresije i anksioznosti. Takođe, istakla je važnost stručne intervencije i uloge medija u destigmatizaciji. Psihoanalitičar Aleksandar Dimitrijević razlikovao je samoću i usamljenost. On je rekao da ljudi mogu uživati u samoći, dok je usamljenost povezana sa tugom. Usamljenost može voditi depresiji, agresivnosti i socijalnoj anksioznosti. Dimitrijević je naglasio važnost direktnog kontakta u komunikaciji. To je ono što nedostaje u virtuelnom svetu. On je ukazao na važnost grupne i individualne psihoterapije, kao i na neophodnost rada u zajednici za očuvanje osećaja pripadnosti. Tribine „Na kafi sa psihologom“ organizuje Hemofarm fondacija, u partnerstvu sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Beogradu i Art komunom Dorćol Platz. Ove tribine su deo kampanje za borbu protiv depresije i stigme – „Nesalomivi“. Izvor:bizlife.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *